Etički kodeks miritelja
Na temelju članka 7 Statuta Hrvatske udruge za mirenje, Zagreb, Teslina 1., a u vezi članka 213 Zakona o mirenju, Upravni odbor je na sjednici održanoj dana 2.lipnja 2008.g. usvojio
ETIČKI KODEKS MIRITELJA
UVODNA PRAVILA
Članak 1.
Etički kodeks miritelja / u nastavku teksta: Kodeks / sadrži skup pravila kojima je uređeno profesionalno ponašanje miritelja u obavljanju poslova mirenja u svim prilikama i svim vrstama sporova, na način kako to zahtijevaju dostojanstvo i ugled mirenja kao alternativnog načina rješavanja sporova.
Članak 2.
Kodeks se u cijelosti odnosi na svakog miritelja koji je upisan u registar miritelja pri Hrvatskoj udruzi za mirenje / u nastavku teksta: HUM / i koji je potpisao izjavu o dobrovoljnom uvrštavanju na Listu miritelja HUM-a.
Članak 3.
Svrha i cilj ovog Kodeksa je:
- donošenje smjernica za profesionalan i stručan rad miritelja;
- osiguranje zaštite stranaka u postupku mirenja
- razvijanje i promoviranje povjerenja u mirenje kao alternativni način rješavanja sporova.
Članak 4.
Svaki miritelj na kojeg se primjenjuje ovaj Kodeks obvezan je prihvatiti njegove odredbe kao minimum u provođenju postupka mirenja bez obzira na stečeno zanimanje ili prethodna stručna iskustva.
Uvrštavanje u registar miritelja i na Listu miritelja koji se vode pri HUM-u ne predstavlja trajno pravo miritelja, nego je to uvjetno pravo koje se može oduzeti u slučaju kršenja odredaba ovog Kodeksa.
1.KOMPETENCIJE MIRITELJA I IMENOVANJE MIRITELJA
1.1. Kompetencije i način njihovog stjecanja
Članak 5.
Miritelji će se smatrati kompetentnima za provođenje postupka mirenja ukoliko posjeduju potvrdu o završenom treningu za miritelje u trajanju od najmanje 40 sati, koji je proveden u organizaciji HUM-a, odnosno, u suradnji HUM-a sa partnerskim organizacijama koje su ovlaštene za provođenje treninga za miritelje, ili od drugih ovlaštenih organizacija za treniranje miritelja.
Uz uvjete navedene u stavku 1. ovog članka, da bi bio kompetentan, miritelj stalno mora usavršavati svoje stručno znanje i vještine i poštivati standarde koji se odnose na postupak mirenja.
1.2. Imenovanje miritelja
Članak 6.
Mirenje je postupak u kojem miritelj kao treća, neutralna osoba pomaže strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rješenje spora. U mirenju pravo na donošenje odluka imaju jedino stranke.
Miritelj neće nametnuti nagodbu strankama u sporu, nuditi pravne savjete, niti postupati kao pravni zastupnik bilo koje strane.
Uloga miritelja je otklanjanje prepreka u komunikaciji među strankama, poticanje utvrđivanja interesa, iznošenje i ispitivanje mogućih opcija koje bi mogle odgovoriti na potrebe stranaka u sporu.
Članak 7.
Miritelja imenuju stranke u sporu. Imenovanje miritelja je predmet sporazuma stranaka o povjeravanju spora u postupak mirenja. Miritelj će sa strankama ugovoriti mjesto i vrijeme prvog sastanka.
Podaci o obrazovanju, kompetentnosti, završenim treninzima i profesionalnom iskustvu miritelja trebaju biti na raspolaganju strankama.
1.3. Promocija mirenja
Članak 8.
Miritelji trebaju promovirati svoju praksu u stručnom pogledu i na svaki drugi način.
2. NEPRISTRANOST I NEUTRALNOST
2.1. Nepristarnost
Članak 9.
Miritelj mora u tijeku postupka mirenja zadržati nepristranost prema strankama, što znači da niti jednoj stranci u sporu neće pogodovati niti riječima niti postupcima.Nepristranost podrazumijeva obvezu miritelja da pomogne svim strankama u pronalađženju međusobno prihvatljivog rješenja.
Neutralnost miritelja podrazumijeva odnos miritelja prema strankama u sporu.
Ako miritelj osjeti, ili bilo koja od stranaka izjavi da njegova prošlost uli iskustvo može utjecati na postupak mirenja, miritelj se nužno mora povući iz postupka mirenja, osim, ako se stranke ne suglase da se postupak mirenja nastavi.
2.2. Neutralnost
Članak 10.
Neutralnost miritelja je naročito bitna ukoliko postoji bilo kakva sumnja u mogući sukob interesa miritelja u odnosu na postupak mirenja.
Kao sukob interesa može se pojaviti:
- bilo koji osobni ili poslovni odnos sa bilo kojom od stranaka u sporu;
- bilo koji financijski ili drugi interes, ili direktna ili indirektna povezanost spora i miritelja, tvrtke bilo koje stranke i miritelja ili povezanost na bilo koji drugi način sa bilo kojom stranom u sporu.
Miritelj treba obavijestiti stranke ukoliko nastane bilo kakva okolnost koja bi se mogla smatrati ili uzrokovati sukob interesa.
Neutralnost miritelja garantira punu nepristranost miritelja u postupku mirenja.
3. SPORAZUM O MIRENJU, POSTUPAK MIRENJA I DOGOVOR STRANAKA
3.1. Postupak mirenja
Članak 11.
Miritelj će strankama objasniti postupak mirenja i opisati sličnosti i razlike sa ostalim postupcima rješavanja sporova.
Miritelj će istači da u postupku mirenja on nema pravo donositi odluke, te će u tom smislu naglasiti razliku u odnosu na sudski proces, vansudsku nagodbu ili arbitražu.
Miritelj će poticati komunikaciju među strankama i prikupljati informacije koliko je potrebno da se stranke zajednički usuglase o tome što je predmet mirenja.
Članak 12.
Prije početka mirenja miritelj mora provjeriti da li su stranke razumjele principe i pravila koja se primjenjuju u postupku mirenja.
Između ostalog, to uključuje i dobrovoljnost i povjerljivost postupka, neutralnost i nepristranost miritelja, mogućnosti odvojenih sastanaka, te uvjete pod kojima proces mirenja može biti prekinut.
Članak 13.
Na početku procesa mirenja miritelj i stranke će se složiti o pravilima koja će svi poštivati u tijeku postupka mirenja.
3.2. Dobrovoljnost
Članak 14.
Dobrovoljnost mirenja predstavlja pravo stranaka da samostalno i bez pritisaka, donesu odluku o pristupanju mirenju i bilo kojem drugom ishodu postupka mirenja.
Miritelj je dužan prije početka mirenja stranke uputiti u način i tijek postupka i način sudjelovanja stranaka u postupku.
3.3. Pravilnost postupka
Članak 15.
Miritelj je dužan u tijeku postupka mirenja osigurati da obje strane u sporu budu jednako uključene u proces.
Miritelj će u tijeku postupka mirenja podržavati i poticati komunikaciju među strankama služeći se stručnim metodama i tehnikama.
Ukoliko na postupak mirenja ili eventualnu nagodbu utječu određene pravne norme i obveze, miritelj će stranke savjetovati da potraže stručni ili pravni savjet prije usuglašavanja ili potpisivanja sporazuma.
Članak 16.
Ovisno o tijeku postupka, miritelj će obavijestiti stranke o mogućem završetku postupka mirenja ako:
- su se stranke suglasile o rješenju spora
- aaako su nastupile takve okolnosti zbog kojih nastavak postupka nije moguć
3.4. Završetak postupka mirenja
Članak 17.
Na završetku procesa mirenja miritelj će provjeriti:
- da li stranke posjeduju sve potrebne punomoći za sastavljanje nagodbe;
- da li stranke razumiju uvjete nagodbe koju su postigle;
- da li su se stranke savjetovale sa stručnom osobom o prihvatljivosti nagodbe;
- da li stranke žele formalizirati postignutu nagodbu kao sporazum;
- da li su stranke stvorile mogućnost za provedbu ngodbe;
- da li stranke žele ovjeriti svoje potpise, odnosno provesti postupak za cjelovito ispunjenje nagodbe;
- kako će se nadalje odnositi jedna prema drugoj nakon završetka spora
3.5. Troškovi
Članak 18.
Cijena mirenja treba biti poznata i sadržana u sporazumu ili drugom odgovarajućem dokumentu o povjeravanju spora u postupak mirenja.
Sa cijenom postupka mirenja stranke se moraju usuglasiti prije početka postupka.
Miritelj mora strankama, kad to od njega stranke traže, dati potpunu infprmaciju o principima mirenja, o pravilima postupka, te o troškovima postupka.
Troškovi postupka mirenja ne utvrđuje se jednoznačno, nego ovisi o vrsti postupka i drugim bitnim okolnostima.
Troškovi mirenja utvrđuju se u okviru ukupnih troškova Centra za mirenje.
4. POVJERLJIVOST
Članak 19.
Postizanje i očuvanje pune povjerljivosti je od presudne važnosti u postupku rješavanja sporova. Miritelj mora steči i očuvati povjerljivost u postupku mirenja.Ukoliko postoje zakonska ili druga ograničenja povjerljivosti i obveze izvještavanja, miritelj je dužan obavijestiti stranke o tome prije početka postupka mirenja.
Miritelj treba dobiti suglasnost stranaka za bilo kakvo prenošenje informacija trećim osobama.
Ukoliko se materijali sa mirenja koriste za istraživanje ili obuku, stranke moraju ostati anonimne, a informacije koje bi ih mogle razotkriti se moraju izmijeniti.
Informacije koje se prikupe u postupku mirenja neće se kasnije koristiti u ebventualnom sudskom ili drugom rješavanju sporova.
Povjerljivost se mora poštivati i prilikom arhiviranja dokumentacije o mirenju.
Dokazni materijal, koji je inače prihvatljiv, neće postati neprihvatljiv samo zbog toga što je korišten u postupku mirenja.
Kada je riječ o povjerljivim informacijama prikupljenim na odvojenim sastancima, miritelj mora provjeriti koliko izrečenih informacija može prenijeti drugoj strani.
5. ISTINITOST I DOSLJEDNOST
Članak 20.
Miritelj će davati samo točne izjave o postupku mirenja, o prednosti i troškovima mirenja i ulozi miritelja. Nije dopušteno davati izjave o specifičnim rezultatima, niti je dozvoljeno davati izjave na način da se pogoduje jednoj strani u odnosu na drugu, u svrhu dobijanja posla.
Miritelj neće garantirati ishod postupka mirenja niti će obećavati rezultate.
Članak 21.
Miritelj će u obavljanju poslova mirenja uvažavati kolege miritelje, promovirati suradnju miritelja, kao i suradnju miritelja sa stručnjacima u drugim profesijama.
U tijelima i organima u kojima djeluje miritelj se mora ponašati u skladu sa odredbama ovog kodeksa, te ne smije na bilo koji način svojim ponašanjem ugroziti temeljne principe mirenja.
U slučajevima kada u postupku mirenja sudjeluju dva ili više miritelja, miritelj mora biti posvećen timskom radu, te o svemu obavijestiti miritelje s kojima radi.
6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 22.
Odredbe ovog Kodeksa obvezuju sve miritelje upisane u registar miritelja HUM-a bez obzira na instituciju u kojoj provode mirenje.
Registar miritelja HUM-a je javan.
Nadzor nad provođenjem ovog Kodeksa provodi Etičko povjerenstvo.
Za tumaćenje odredaba ovog Kodeksa nadležan je Upravni odbor HUM-a.
Članak 23.
Kodeks stupa na snagu danom isvajanja.
U Zagrebu, 2.lipnja 2008.g.
Predsjednik HUM-a:
Mr.sc. Borislav Blažević
