Održano predavanje Arthura Trossena: "MEDIATION IS NOT AN ALTERNATIVE BUT A CONSEQUENCE" 04.07.2011

Uvodno izlaganje i predstavljanje gosta je održao predsjednik HUM-a Srđan Šimac. Arthura Trossena je predstavio kao filozofa medijacije, izuzetnog praktičara i teoretičara, dugogodišnjeg medijatora, trenera, promotora medijacije. Arthur Trossen je započeo izlaganje objašnjenjem neobičnog naslovljavanja teme predavanja. Naslov služi provokaciji da se otvore umovi za neka nova razmišljanja i time promijene stavovi. Osvrnuo se na reklame za medijaciju tvrdeći da su uvijek tipične i slične, prikazujući postupak medijacije kao alternativu sudskom pogrešnom retorikom strankama “probajte, ništa vas ne košta, a ako ne uspije opet vam ostaje sud“. Naglasio je krivo tumačenje koje takva retorika izaziva s pozicije korisnika, koji dobiva subliminalnu poruku da je medijacija nešto manje vrijedno, i kao takvo, neisplativo. Zbog toga je potrebno reformiranje načina predstavljanja i reklamiranja medijacije, a poruka koja se šalje trebala bi glasiti “Probajte sudski postupak. Ako ne uspije, nema veze – uvijek imate medijaciju“.

Također smatra da strankama ne treba govoriti protiv suda da bi se odlučile za postupak mirenja. Dovoljno ih je pitati što očekuju na što obje stranke najčešće odgovaraju da će dobiti spor. Kada ih se suoči s pitanjem, očekuju li da će dobiti u potpunosti ono što zahtjevaju i žele, stranke zastanu i počnu razmišljati. Ono što se događa je da okolina postaje svjesna da je medijacija posljedica neadekvatnosti sudova u rješavanju određenih sporova. Upravo rad sudova u današnjem obliku radi za medijaciju.

U daljnjem izlaganju je prikazana teorija o evoluciji konflikata. Slično kao i u ljudskoj evoluciji, razvoj rješavanja konflikata teče kroz nekoliko etapa koje se podudaraju s ljudskim razvojem.

• Prvi korak je bijeg. Ova etapa je prikazana kroz položaj prvih homo sapiensa pri susretu s nekom opasnom životinjom, ili kako je duhovito rečeno “nema smisla razgovarati s gladnim lavom“.
• Drugi korak evolucije je destrukcija. Povezuje se s izradom i korištenjem oruđa i oružja i očuvanja vlastite egzistencije. U slučaju gladnog lava, konflikt se rješava ubijanjem istog i otklanjanjem opasnosti.
• Treći korak je subordinacija i predstavlja razvoj rješavanja konflikta u mjeri da su sudionici neravnopravne osobe koje imaju zajednički interes. Osoba višeg autoriteta razrješava konflikt koristeći svoju poziciju moći i naređujući subordiniranom subjektu pokoravanje.
• Četvrti korak je delegacija koja je logični slijed prethodnog u slučaju nepokoravanja jedne strane. Konflikt se delegira nekome s većim autoritetom u odnosu na obje zavađene strane (sud) koji treba donijeti odluku i razriješiti konflikt koristeći svoj autoritet.
• Peti korak je kompromis u kojem prevladavaju novčani interesi i želja da se konflikt riješi zbog razvoja poslovanja stranaka.
• Završni, šesti korak je konsenzus koji je predstavljen medijacijom.

Prva četiri koraka (bijeg, destrukcija, subordinacija, delegacija) spadaju pod konfrontaciju, a zadnja dva (kompromis i konsenzus) pod kooperaciju.

G. Trossen napominje da je u svakoj evoluciji konflikata nužno proći sve navedene korake bez ikakvog preskakanja jer se tek na kraju javlja spremnost na rješavanje spora mirenjem.

Kako je prijelaz iz konfrontacije u etapu kooperacije ključan i nimalo jednostavan korak u rješavanja sukoba, postavlja se pitanje kako to postići?

Odgovor je jednostavan: „change the game“ (promjeni pravila igre)!

Metoda pretpostavlja mijenjanje samog okvira rasprave. Naime, ljudi se ponašaju u skladu s ulogama koje su im dodjeljene. (Na primjer: kažete li osobi da se ponaša kao sudac, osoba će znati što treba činiti bez daljnjeg objašnjavanja kako treba postupati).  U trenutku kada im se naglasi da je izmijenjen okvir rasprave, stanke zauzimaju drukčije tonove i to dovodi do promjene njihova ponašanja što otvara mogućnost postizanja nagodbe.

Također je naglasio da mu kao sucu sve medijatorske vještine ponekad nisu dovoljne da bi se privoljele stranke na nagodbu. Pri tome je spomenuo kakva je reakcija stranaka kad bi ih kao sudac pitao “kako vam mogu pomoći da riješite spor“. Stranke bi bile zbunjene pitanjem jer od suca ne očekuju pomoć u rješavanju konflikta, nego presudu koja svojom snagom autoriteta odlučuje o sporu.

Povezao je evoluciji konflikata s općenito fazama u medijaciji, tehnikama transformativne medijacije, ostalim metodama, mogućnostima razvoja i raznim tumačenjima. Uslijedila je diskusija pri kojoj su se dodatno raspravili i prikazali neki dijelovi izlaganja s primjerima iz prakse.

Uz zahvale na održanom predavanju, Arthuru Trossenu je svečano uručena plaketa o počasnom članstvu. Time je on postao prvi počasni član HUM-a.

Dora Komparić

O PREDAVAČU:

Arthur Trossen (iz Alterkirchena u Njemačkoj) je medijator i međunarodni ADR ekspert. Nakon završenog studija psihologije i prava radio je kao državni tužitelj i potom kao sudac, sve do 1998. Pored višestruke edukacije o medijaciji i rješavanju sporova nastavio je s istraživanjem korištenja medijacijskih vještina u sudskom postupku, koji pristup je u Njemačkoj postao poznat kao „Altenkirchener Modell“. Nešto kasnije osnovao organizaciju pod nazivom Integrierte mediation e.V., kao neprofitnu udrugu oslobođenu od poreza (www.in-mediation.eu). Ova organizacija nudi uslugu medijacije, bavi se izdavaštvom i edukacijom.

Kao međunarodni ekspert radio je na projektima u Austriji, Bosni i Hercegovini, Cipru, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Iraku, Italiji, Kazahstanu, Latviji, Rusiji, Švicarskoj i Tađekistanu. Arthur Trossen je član savjetodavnog odbora DGM (German association of mediation) I član „quality committee“ of DFfM (Deutsches Forum für Mediation) kao i CIMJ (Conference International Judicial Mediation). Objavio je više knjiga i članaka o medijaciji.

Iz najave predavanja:

Nemojte propustiti priliku čuti izuzetnog praktičara i teoretičara medijacije. Prepun je znanja i iskustva koje je imao priliku uspješno primijeniti u mnogim zemljama pa i u Hrvatskoj. Pored ostalog odlikuju ga i iznimna promišljanja o medijaciji u kojima je često prepoznatljiv i filozofski pristup. Zato ga osobno ponekad pozitivno zadirkujem i nazivam „filozofom medijacije.“

Attachments:

File	Opis	File size	Last modified
Mediation is not an alternative_trossen.ppt		312 Kb	17.09.2011 09:40